aim/sar/izbs/dp

*** celjezara Zenica

** KORAK U NOVO DOBA

Zenica, 07.06.97. (AIM) - Veliki broj potpisnika peticije za pokretanje proizvodnje u celjezari Zenica vrlo jasno pokazuje kolike su zelje i potrebe gradjna ovog grada da ovaj privredni gigant ponovo stane na noge. Bez obzira sto je rijec o simbolu grada, za celjezaru Zenica niko nije sentimentalno vezan, naprotiv, sa svojih vise od dvadeset hiljada zaposlenih ona je postala egzistencijalna potreba. Zbog toga se na pokretanje proizvodnje u celjezari gleda kao na stratesko pitanje razvoja grada. Medjtim, pokretanje proizvodnje u celjezari otvara i neka ekoloska pitanja. Hoce li Zenica sa revitaliziranom celjezarom ponovo postati grad ciji ce stanovnici sa zebnjom bacati poglede na gradski displej?

Da bi najveci metalurski gigant na prostorima ex-Jugoslavije, celjezara Zenica, osigurala bar najosnovnije uslove za revitalizaciju proizvodnje, kljucni su dokumenti o privatizaciji, ali i inozemna potpora. Sto je bilo do strucnih timova u tom preduzecu, sve je uradjno, sada su drugi na potezu. Prije svih Vlada Federacije BiH, koja je stavila do znanja da ce na predstojecoj donatorskoj konferenciji, cije je odrzavanje sada potpuno izvjesno, u prvi plan staviti obnovu proizvodnje u celjezari. Naravno, i drugi uvjeti su bitni za revitalizaciju i pokretanje proizvodnje. Gotovo kao prioritet je osiguranje saobracajnica, a najprije pruge do Doboja i Prijedora, jer bez sirovina nije moguce pokretanje proizvodnje, a evidentan je i interes privrednika s podrucja Republike Srpske.

I dok se ceka donatorska konferecija, metalurzi se nastoje otarasiti zastarjele tehnologije. Dakle, nestat ce staro iz kruga celjezare, a to svjedoci i rusenje sedam najvecih dimnjaka, srusit ce se i cetiri koksne baterije, stara valjaonicka pruga, tri visoke peci, stara SM celicena i tako redom. U unutrasnjoj reviziji metalurzi su dosli do uvjerenja da je nuzno i tesku valjaonicu "konzervirati", a samo potrebe trzista mogu je ponovo aktivirati. Novi koncept polazi od cinjenica da celjezara, nakon modernizacije, treba da proizvodi 1,2 miliona tona celika godisnje, a to je gotovo za 600 hiljada tona manje od predratne proizvodnje. Ali, novoproizvedeni celik ce biti mnogo kvalitetniji od dosadasnjeg, jer tako trazi svjetsko trziste. Za recenu proizvodnju celjezara ce uposljavati oko osam hiljada radnika. To je daleko manje od onoga sto je celjezara zaposljavala prije rata. No, profitabilnost ima svoju cijenu.

U celjezari pripremaju uslove da se nakon donosenja zakona o privatizaciji, ovaj kolektiv privatizira bar u mjeri za koji postoji zanimanje u svijetu. Zainteresiranost firme "Malakof" iz Malezije, za ulaganje u zenicku celjezaru, nije do kraja definisana, sve je "na cekanju", ali o privatizaciji celjezare ili njenih dijelova nije moguce ozbiljnije govoriti dok se ne donesu zakonski okviri za privatizaciju.

Da su u celjezari potpuno svjesni sta ih ceka pokazuje podatak da su njeni strucnjaci izracunali da bi, ukoliko se sprovedu sve zamisli, u prvoj godini, nakon pokretanja proizvodnje, celjezara imala poslovni gubitak, drugu godinu, nakon dobijanja dionickog i kreditnog kapitala, poslovanje bi bilo "na nuli", a od trece godine metalurzi bi imali i profit. To su argumenti koji "tjeraju" privrednike i politicare na razumne poteze.(kraj)