Jutros pregledam tvoju (ili vec "nasu") stranicu i vidjeh da je Zenica
page dobila pozamasan poklon od Samira Hadzajlica i njegovog "Blue
planet Internet"-a pa bih htjela da dodam jos jedno HVALA od Zenicana
sirom svijeta.  Nekima od nas, ovo je jedina veza sa Zenicom i proslosti
pa samim tim, ovaj "poklon" nam jos vise znaci.  Tebi Safete jos jednom
hvala na tvom radu jer bez njega ne bi bilo ni stranice a ni poklona.

U medjuvremenu (od kako smo se zadnji put culi), Seattle je vidio malo
sunce (iako zubatog) a ja sam uspjela da pobjegnem par dana za suncani
San Diego.  Boze ljepote, k'o na Jadranskom moru.  Cvijet Jasmin mirese
na sve strane, okean (u ovom slucaju) salje miris soli a sunce grije li
grije.  Ljepota.
	Sto se tice zivota u Seattle-u, tu ti je skoro sve po starom.  Divan je
ovo grad bez obziro sto se ja malo zalim na vrijeme.  Ovo je jedinin
grad u Americi koji sam ja do sada vidjela da me stvarno podsjeca na
kucu jer ima neki sarm, neku atmosferu koju ne mozes naci bilo gdje.
Ovdje nema nekih Zenicana (sad sam se sjetila da sam upoznala jednu
mladu porodicu Goran ????  -ne znam prezime- njegovu suprugu i malog im
sina koji su iz Drivuse - cini mi se- ali oni nemaju dostupa e-mail-u
tako da se jos nisu javili).  Saznat cu ja kako se prezivaju pa da ih
dodamo listi Zanicana (ako su zainteresovani).
Vidim po porukama ostalih, da ce dosta naroda ici nazad za Zenicu ovog
ljeta (a ja se nadam da cu i ja biti jedna od njih).  Mozda se cak neki
od nas i susretnemo negdje u gradu.

Odoh sad da kradem Bogu dane.
Cut cemo se uskoro - Aleksandra